Naboden: šta znači i njegova istorija

Naboden: šta znači i njegova istorija
Edward Sherman

Jeste li ikada čuli za nabijen na kolac? Ovaj izraz vam može čak naježiti kičmu, ali istina je da nosi vrlo zanimljivu priču. Nabijanje na kolac je srednjovjekovna tehnika mučenja koja se sastojala od uvođenja kolca kroz anus mučenog i ostavljanja tamo dok ne umre. Zvuči okrutno i nehumano, zar ne? Ali, nažalost, to je bila uobičajena praksa u to vrijeme. Želite da saznate više o istoriji impalade i kako se koristila? Nastavite čitati ovaj članak!

Empalada sažetak: šta znači i njena povijest:

  • Empalada je tipično jelo latinoameričke kuhinje, posebno popularno u Kolumbiji i Venecuela.
  • Sastoji se od testa od kukuruznog brašna punjenog mesom, piletinom, sirom ili drugim sastojcima i pečenog u rerni.
  • Ime “impalada” dolazi od španskog “impalar” , što znači nabijati na ražanj, u odnosu na način na koji se tijesto stavlja na ražanj da se ispeče.
  • Porijeklo impalade seže do domorodačkih naroda regije Anda, koji su već napravili tip punjenog hleba sa mesom.
  • U 16. veku, dolaskom španskih kolonista, receptura je prilagođena uvođenju pšeničnog brašna i svinjskog mesa u domaću kuhinju.
  • U današnje vreme impalada je veoma popularno jelo na zabavama i događajima u Kolumbiji i Venecueli, a može se naći i u restoranima specijalizovanim za latino hranuu drugim zemljama.

Nabijen na kolac: srednjovjekovna praksa mučenja i pogubljenja

Naboden je oblik mučenja i egzekucija, koja se sastoji od ubacivanja oštrog predmeta (obično kolca) u žrtvin anus ili vaginu, prolazeći kroz cijelo tijelo dok ne izađe na drugu stranu. Praksa je izuzetno bolna i može potrajati satima ili čak danima dok osoba ne umre.

Iako je najpoznatija kao srednjovjekovna praksa, nabijanje na kolac koristili su već stari Perzijanci i Indijanci. U srednjem vijeku, bio je uobičajen u nekoliko zemalja u Evropi, Aziji i Africi.

Različiti oblici nabijanja na kolac kroz historiju

Kroz istoriju, impalada se koristila na nekoliko načina. Neki narodi su nabijali ratne neprijatelje kao znak snage i moći, dok su drugi koristili tehniku ​​kao kaznu za određene zločine. Postoje i izvještaji o ljudima koji su se dobrovoljno nabili na kolac kao način demonstriranja hrabrosti ili vjerske vjere.

Ne postoji standardizirani oblik nabijanja na kolac, jer su svaka kultura i doba razvili svoju vlastitu tehniku. Neke žrtve su nabijane na kolac okomito, dok su druge postavljane u horizontalni ili kosi položaj. Postojale su i razlike u izboru predmeta koji se koristi za nabijanje i dubini uboda.

Vlad III, Nabijač: najpoznatiji praktičar tehnike

Vlad III, takođepoznat kao Vlad Tepeš ili Vlad Drakula, bio je princ Vlaške (danas Rumunije) koji je postao poznat po svojoj okrutnosti. Poznat je kao “Nabijač” zbog svoje sklonosti prema tehnici mučenja i pogubljenja.

Prema istorijskim izvještajima, Vlad je svoje neprijatelje nabijao na kolac i pokazivao njihova tijela u javnosti kao način da zastraši svoje protivnike . Također je nabijao ljude iz trivijalnih razloga kao što su krađa ili nepoštovanje lokalnih običaja.

Odnos između nabijanja i psihičkog terora

Nabijanje nije bio samo oblik fizičkog kažnjavanja , ali i da izazovu psihički teror kod ljudi. Kada su vidjeli nabijena tijela na javnim mjestima, stanovnici regije su bili uplašeni i pokorni vladarevoj moći.

Ovu strategiju nije koristio samo Vlad III, već i nekoliko drugih vođa kroz istoriju. Nabijanje je postalo simbol ugnjetavanja i okrutnosti, te se koristilo kao način da se stanovništvo drži pod kontrolom.

Nabijanje kao oblik kazne za određene zločine

Iako nabijanje se uglavnom koristilo kao sredstvo terorisanja stanovništva, a bilo je i slučajeva da je korišćeno kao kazna za određene zločine. U staroj Indiji, na primjer, nabijanje se primjenjivalo na lopove i ubice.

U srednjovjekovnoj Evropi nabijanje je bilo uobičajen oblikkazna za izdajnike i špijune. Bilo je i slučajeva u kojima su žene optužene za vještičarenje nabijane na kolac kao način demonstriranja vjerske netolerancije tog vremena.

Utjecaj nabijanja na popularnu kulturu

Nabijanje na kolac postala tema koja se ponavlja u popularnoj kulturi, prikazujući se u filmovima, serijama i knjigama. Jedan od najpoznatijih primjera je knjiga “Dracula”, autora Brama Stokera, koja glavnog lika prikazuje kao vampira koji nabija svoje žrtve.

Pored toga, nabijanje na kolac se spominje i u nekoliko video igrica i RPG-ova. U nekim slučajevima, igrači mogu čak koristiti tehniku ​​na svojim neprijateljima.

Kako je nabijanje na kolac ukinuto i njegovo istorijsko naslijeđe

S vremenom je nabijanje na kolac postepeno napušteno u korist humanijim metodama izvršenja. U zapadnoj Evropi je ukinut u 18. vijeku, dok je u Indiji nastavio da se koristi do početka 20. stoljeća.

Unatoč tome što je bila okrutna i nehumana praksa, nabijanje na kolac ostavilo je važno istorijsko nasljeđe. Predstavlja brutalnost ljudskog bića i služi kao podsjetnik da se uvijek moramo boriti protiv ugnjetavanja i nasilja. i njegove istorije Empalada je tipično jelo španske kuhinje, tačnije iz regije Aragona. To je vrsta piteslana, napravljena od lisnatog testa i punjena svinjetinom, jagnjetinom ili piletinom, kao i drugim sastojcima kao što su luk, beli luk i paprika. Naziv “impalada” dolazi od glagola “impalar”, što znači nabijati na ražnju, a odnosi se na način na koji se pita sastavlja: trake tijesta se nabijaju na drveni štap, dajući jelu karakterističan oblik. Istorija impalade datira iz srednjeg vijeka, kada su se kršćani borili protiv Maura na Iberijskom poluotoku. Prema legendi, impalade su vojnici uzimali kao hranu tokom bitaka, jer su bili praktični i laki za transport. Osim toga, vjeruje se da je način nabijanja pite na drveni štap nastao kao način da se spriječi da krvave ruke zaprljaju lisnato tijesto. U današnje vrijeme impalada je vrlo popularno jelo u regiji Aragona, a služi se u raznim prilikama, kao što su zabave i proslave. Osim tradicionalnih nadjeva, postoje varijacije impalade sa ostalim sastojcima, poput sira, gljiva i spanaća. Za saznajte više o španskoj kuhinji, posjetite stranicu Wikipedije.

Često postavljana pitanja

1. Šta znači riječ “nabijen”?

Riječ “nabijen” je imenica ženskog roda koja se odnosi na oblikokrutno pogubljenje, u kojem se žrtva nabije na kolac, odnosno u tijelo joj se ubode oštar predmet, obično kroz anus ili vaginu, i ostavi da polako umire.

2. Koje je porijeklo riječi “nabijen”?

Riječ “nabijen” dolazi od francuskog izraza “nabijen” što znači “ražanj na kolac”. Ova praksa je bila uobičajena u srednjem vijeku kao oblik kazne za zločine koji se smatraju teškim.

3. U koje vrijeme i na kojem mjestu se nabijanje na kolac koristilo kao oblik pogubljenja?

Nabijanje je bilo oblik pogubljenja koji se koristio u različitim dijelovima svijeta, uglavnom u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji, tokom srednjeg vijeka i moderni period.

4. Koji su bili razlozi za nabijanje na kolac?

Nabijanje je primijenjeno kao oblik kazne za zločine koji se smatraju teškim, kao što su izdaja, ubistvo, pljačka i pobuna.

5 . Kako je izvedeno nabijanje na kolac?

Žrtva je bila vezana za kolac i u tijelo joj je ubačen oštar predmet, obično kroz anus ili vaginu. Zatim je kolac podignut i žrtva je visila dok nije polako umirala.

6. Koja je svrha nabijanja na kolac kao oblika kazne?

Svrha nabijanja na kolac bila je nanošenje dugotrajnog bola i patnje žrtvi, pored toga što je služilo i kao oblik zastrašivanja stanovništva.

7. Impalada se još uvijek koristi kao aoblik pogubljenja bilo gdje u svijetu?

Trenutno se nabijanje na kolac više ne koristi kao oblik pogubljenja nigdje u svijetu, smatra se okrutnom i nehumanom praksom.

8. Postoje li historijski zapisi o nabijanju na kolac?

Da, postoje mnogi historijski zapisi o nabijanju na kolac, kako u pisanim izvještajima tako i na slikama i skulpturama.

9. Kako je društvo u to vrijeme gledalo naboden na kolac?

U vrijeme kada je korišten, nabod je viđen kao legitiman oblik kazne za zločine koji se smatraju teškim. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, praksa je bila sve više osporavana i kritizirana.

10. Kakav je odnos između nabijenog i vampirizma?

Odnos između nabijenog i vampirizma povezan je s legendama o Vladu III Nabijaču, rumunskom vojskovođi koji je bio odgovoran za smrt hiljade ljudi kroz impaladu. Vlad III bi inspirisao lik Drakule, koji je kreirao pisac Bram Stoker.

11. Kako je naboden prikazan u književnosti i filmu?

Naboden je prikazan na različite načine u književnosti i filmu, od povijesnih izvještaja do izmišljenih djela kao što je “Drakula” Brama Stokera i film “The Passion of the Christ”, Mela Gibsona.

Vidi_takođe: Saznajte šta znači sanjati o malterisanju zidova!

Vidi_takođe: Saznajte šta znači sanjati Brechó!

12. Koja je važnost današnje rasprave o nabijenim na kolac?

Rasprava oimpalada je važna kako bi se ljudi osvijestili o okrutnosti i nečovječnosti torture i postupaka pogubljenja, osim što upozorava ljude na opasnosti autoritarnosti i nasilja.

13. Kako je nabijanje na kolac povezano sa ljudskom istorijom?

Nabijanje je dio ljudske historije kao jedan od najokrutnijih i neljudskih oblika kažnjavanja ikada korištenih. Njegova praksa otkriva mnogo o mentalitetima i vrijednostima društava u kojima se primjenjuje.

14. Kakav je odnos između nabijanja na kolac i ljudskih prava?

Nabijanje se smatra okrutnom i nehumanom praksom koja krši najosnovnija ljudska prava, kao što su pravo na život i dostojanstvo. Rasprava o nabijenim na kolac je važna za jačanje značaja ljudskih prava i borbe protiv nasilja i ugnjetavanja.

15. Kako spriječiti da se prakse poput nabijanja na kolac ponovo koriste?

Da bi se spriječilo ponovno korištenje praksi poput nabijanja na kolac, potrebno je promovirati kulturu poštovanja ljudskih prava, jačati demokratske institucije i boriti se protiv autoritarizma i nasilje u svim njegovim oblicima.




Edward Sherman
Edward Sherman
Edward Sherman je poznati autor, duhovni iscjelitelj i intuitivni vodič. Njegov rad je usredsređen na pomaganje pojedincima da se povežu sa svojim unutrašnjim ja i postignu duhovnu ravnotežu. Sa preko 15 godina iskustva, Edward je podržao bezbrojne pojedince svojim seansama iscjeljivanja, radionicama i pronicljivim učenjima.Edwardova stručnost leži u različitim ezoterijskim praksama, uključujući intuitivna čitanja, energetsko iscjeljivanje, meditaciju i jogu. Njegov jedinstveni pristup duhovnosti spaja drevnu mudrost različitih tradicija sa savremenim tehnikama, olakšavajući duboku ličnu transformaciju za svoje klijente.Osim što radi kao iscjelitelj, Edward je i vješt pisac. Napisao je nekoliko knjiga i članaka o duhovnosti i ličnom razvoju, inspirirajući čitaoce širom svijeta svojim pronicljivim porukama koje potiču na razmišljanje.Kroz svoj blog Ezoterični vodič, Edward dijeli svoju strast prema ezoterijskim praksama i pruža praktične smjernice za poboljšanje duhovnog blagostanja. Njegov blog je vrijedan izvor za sve koji žele produbiti svoje razumijevanje duhovnosti i otključati svoj pravi potencijal.